Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Slažete li se?
Hrvatski građani bogatiji na papiru, ali i dalje opterećeni rastom troškova
Prosječno neto bogatstvo hrvatskih kućanstava poraslo je sa 116,7 tisuća eura u 2021. na 183,3 tisuće eura u 2023. godini, pokazuje najnovija anketa Hrvatske narodne banke. Istodobno, rasli su i troškovi života, posebno za kućanstva s nižim primanjima, koja sve veći dio prihoda izdvajaju za hranu i režije.
Hrvatska narodna banka objavila je rezultate petog vala Ankete o financijama i potrošnji kućanstava (AFPK), provedene krajem 2023. i početkom 2024. godine na uzorku od oko četiri tisuće kućanstava.
Prema podacima HNB-a, prosječno neto bogatstvo kućanstava u Hrvatskoj u 2023. godini iznosilo je 183,3 tisuće eura, što predstavlja rast od gotovo 70 posto u odnosu na 2021. godinu, kada je iznosilo 116,7 tisuća eura.
Glavni razlog rasta leži u povećanju vrijednosti nekretnina i druge realne imovine. Prosječna vrijednost realne imovine kućanstava iznosila je 181,9 tisuća eura, a najveći dio odnosi se na glavnu stambenu jedinicu koju posjeduje čak 87 posto kućanstava. Osim toga, oko četvrtine kućanstava posjeduje i dodatne nekretnine.
Financijska imovina kućanstava bila je znatno manja te je prosječno iznosila 13,8 tisuća eura, pri čemu najveći dio čine depoziti.
S druge strane, gotovo trećina hrvatskih kućanstava ima dugovanja. Anketa pokazuje da je 30,3 posto kućanstava zaduženo, a prosječan dug iznosi 22.100 eura. Najveće obveze imaju najbogatija kućanstva, čiji prosječni dug doseže 50.400 eura.
HNB navodi kako je dio rasta bogatstva posljedica unaprijeđene metodologije istraživanja, ali i snažnog rasta vrijednosti nekretnina i druge realne imovine tijekom razdoblja obilježenog inflacijom.
Prosječni godišnji bruto dohodak kućanstava u 2023. godini iznosio je 26.600 eura, dok je medijalni bruto dohodak bio 21.900 eura.
Istodobno su značajno porasli i troškovi života. Kućanstva su tijekom godine prosječno trošila 13.700 eura na robu i usluge, 6.300 eura na hranu te oko 3.000 eura na režije. U odnosu na 2021. godinu, izdaci za hranu porasli su za približno 47 posto, jednako kao i potrošnja na robu i usluge, dok su troškovi režija porasli za oko 30 posto.
Posebno je izražen rast troškova među kućanstvima s nižim prihodima. Kod njih su izdaci za hranu porasli za čak 56 posto, a troškovi režija za 38 posto. Kod kućanstava s višim prihodima rast potrošnje također je zabilježen, ali u nešto drukčijem omjeru.
Anketa je pokazala i da je drvo i dalje najčešći izvor energije u hrvatskim kućanstvima. Kao primarni energent koristi ga oko 42 posto kućanstava, dok se prirodnim plinom koristi 30 posto, a električnom energijom 18 posto kućanstava. Drvo je pritom znatno zastupljenije među kućanstvima s nižim prihodima i manjim bogatstvom.
Iz HNB-a zaključuju da su na promjene u bogatstvu, dohotku i potrošnji kućanstava u velikoj mjeri utjecali inflacija te rast plaća i cijena tijekom posljednjih nekoliko godina.