Imaš vijest?
Imaš informaciju iz prve ruke, fotografiju, video, dobru ideju ili te nešto muči?
PODIJELI S NAMA!Tvrde stručnjaci
Stručnjaci: Hrvatska ne proizvodi dovoljno hrane za vlastite potrebe
Geopolitičke okolnosti, makroekonomska kretanja i klimatske promjene sve više utječu i na prehrambenu sigurnost država. Na dostupnost hrane utječu i carinska ograničenja te trgovinski sporazumi - mnogo čimbenika zbog kojih je potrebna prilagodba novim okolnostima.
Isto vrijedi i za Hrvatsku koja bi, smatraju stručnjaci, naglasak s proizvodnje sirovina trebala prebaciti na prerađevine i proizvode dodane vrijednosti, javlja HRT.
Pšenice, kukuruza i soje Hrvatska ima i za izvoz, no kada je riječ o mesu, voću i povrću, velik dio domaćih potreba mora se pokriti uvozom.
- Visoku razinu samodostatnosti iznad 100 posto imamo u ratarskim kulturama - to su uljarice i žitarice, imamo 70 posto pitanje mesa peradi, preko 90 posto pitanje sektora jaja, međutim određene kategorije mesa i mlijeka je samodostatnost oko 50 posto, rekao je Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.
U Poljoprivrednoj komori ističu da je teško povećati vlastitu proizvodnju svinjetine kad je na europskom tržištu ima u prekomjernim količinama.
- Kina i neke druge zemlje su prestale kupovati od Europske unije i onda u tom trenutku imate u Europskoj uniji izuzetan višak svinjetine prije svega i onda se to s izuzetno niskim cijenama plasira prema Republici Hrvatskoj i zbog toga su naši proizvođači u nepovoljnijem položaju, ispričao je Mladen Jakopović, potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore.
No, realnost je sljedeća - Europa je ta koja u ovom trenutku osigurava prehrambenu sigurnost Hrvatske.
- Dok god smo dio zajedničkog europskog tržišta i dok Europa još ima veliku proizvodnju hrane i osigurava najveći dio svoje samodostatnosti, nismo ugroženi, ali imamo problem da u bilo kakvim većim poremećajima bi naravno došlo do toga da mi svoje vlastite hrane zapravo ne proizvodimo dovoljno za svoje vlastite potrebe, objasnila je Zvjezdana Blažić, savjetnica za prehrambenu industriju i poljoprivredu.
Potrebne su investicije - u tvornicu za preradu, klaonice i skladišta. Proizvodi veće dodane vrijednosti su rijetkost, ali postoje.
- Dobri primjeri su maslinarska proizvodnja koja je uspjela postići svjetsku kvalitetu i može prodati po bilo kojoj cijeni bilo koje količine na globalnom tržištu, ali i na turističkom tržištu. Slično je i s proizvodnjom vina koja je uspjela postići visoku kvalitetu uz prihvatljive cijene i može prodati sve što proizvede, naveo je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Proizvodi dodane vrijednosti donose i veću zaradu, a veće zarada i otpornost poljoprivrednicima jer ovisnost o potporama tada postaje sve manja.