Lokalna hrana i javno zdravlje u središtu panela održanog u podzemlju Mandaline u Tunelu

U jedinstvenom ambijentu podzemlja Mandaline, u Tunelu, danas je održan panel „Lokalno. Zdravo. Naše“, u sklopu 8. Dana kliničke prehrane, a u središtu rasprave našlo se pitanje koje sve snažnije pogađa hrvatsko društvo: kako je moguće da zemlja s bogatom poljoprivrednom i gastronomskom tradicijom uvozi gotovo 90 posto hrane, dok istodobno bilježi sve veći broj pretilih građana.

Alarmantne podatke sudionicima je iznijela prof. dr. sc. Darija Vranešić Bender iz Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara. Istaknula je kako u Hrvatskoj više od milijun ljudi živi s pretilošću, dok čak 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu masu ili debljinu. Posebno zabrinjava podatak da je svako treće dijete u dobi od osam do devet godina prekomjerne tjelesne mase ili pretilo, čime je Hrvatska pri samom europskom vrhu.

Na panelu se govorilo i o povezanosti prehrane, zdravlja i održivosti, uz naglasak da rješenje ne leži samo u zdravstvenom sustavu, nego i u načinu proizvodnje, distribucije i konzumacije hrane. Sudjelovali su dr. sc. Irena Ateljević, Roko Buneta, Ivana Mehić i Rudolf Štefan, uz moderiranje prof. dr. sc. Darije Vranešić Bender.

Dr. Irena Ateljević upozorila je kako bez jačanja lokalnih ekosustava i kratkih lanaca opskrbe nema ni održivog razvoja ni kvalitetnije prehrane. Naglasila je važnost regenerativne poljoprivrede, transparentnog označavanja porijekla hrane te snažnijeg povezivanja domaće poljoprivrede, turizma i gastronomije. Posebno je istaknula kako rekordne turističke brojke ne znače mnogo dok Hrvatska i dalje ostaje izrazito ovisna o uvozu hrane.

O izazovima domaće proizvodnje govorila je i Ivana Mehić, proizvođačica mlijeka i mliječnih proizvoda, koja je upozorila da mali proizvođači teško mogu konkurirati velikim trgovačkim lancima. Osim viših troškova proizvodnje, dodatni problem predstavljaju visoke provizije dostavnih službi i nedostatak razvijene svijesti potrošača o stvarnoj vrijednosti domaćeg proizvoda. Posebno je upozorila i na loše prehrambene navike djece i mladih, koji su sve više pod utjecajem agresivnog marketinga brze hrane.

Slične izazove opisao je i Roko Buneta, proizvođač mikrozelenja, koji je govorio o predrasudama da je riječ o skupoj namirnici rezerviranoj samo za vrhunske restorane. Istaknuo je da je mikrozelenje nutritivno iznimno vrijedno, dostupno za svakodnevnu upotrebu i sve prisutnije među kupcima koji traže kvalitetniju prehranu. No, dodao je i kako je malim proizvođačima često veći izazov prodati proizvod nego ga proizvesti, osobito izvan turističke sezone.

Svoje viđenje dao je i Rudolf Štefan, chef i vlasnik šibenskog Pelegrinija, koji smatra da lokalna i sezonska namirnica ne smije biti luksuz, nego standard. Poručio je kako vrhunska gastronomija mora ostati čvrsto povezana s lokalnim proizvođačima, tradicijom i zajednicom, a hrana istodobno biti i užitak i alat za edukaciju o zdravijem i uravnoteženijem načinu života.

Zaključak panela održanog u Tunelu u Mandalini bio je jasan – zdrava, lokalna i sezonska hrana ne bi smjela biti privilegij, nego dostupna svakodnevica. Upravo u tome, poručili su sudionici, leži jedan od ključnih preduvjeta za zdravije društvo, jače lokalno gospodarstvo i održiviji razvoj.