Udruga 'Za Žaborić' reagirala je na izjavu pročelnice šibenskog Upravnog odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša Madlene Roše Dulibić, iznesenu na 7. sjednici Gradskog vijeća Grada Šibenika 15. rujna, o mogućnostima Grada u zaštiti prostora i odgovornosti investitora, građevinske inspekcije i samog Grada.
Roša Dulibić istaknula je kako Grad kroz prostorne planove postavlja sve strože uvjete gradnje te da je posljednjim izmjenama plana, donesenima prošle godine, dodatno smanjena mogućnost izgradnje. Kazala je i kako za ono što se na terenu događa mimo propisa odgovornost nije samo na institucijama, već i na investitorima i arhitektima.
-To što se kasnije događa na prostoru je vjerojatno pitanje građevinske inspekcije. A mislim da malo i previše zanemarujemo i savjest građana, a i savjest arhitekata. Dakle, građani, odnosno, investitori, a investitor je onaj tko radi i malu kućicu i veliku kuću, morali bi imati neku moralnu odgovornost prema legalnim aktivnostima koje poduzimaju na svojoj čestici. A ne da radi mimo propisa i nada se da građevinska inspekcija neće na to reagirati, što se najčešće i događa, jer građevinskih inspektora u cijeloj Hrvatskoj ima 40. Dakle, nemoguće je da oni kontroliraju prostor – kazala je Roša Dulibić.
Udruga: Savjest ne može zamijeniti pravila
Udruga „Za Žaborić“ u svojoj reakciji navodi kako se iz izjave pročelnice može iščitati da Grad u zaštiti prostora računa na „savjest“ investitora, dok je za sve ostalo odgovorna građevinska inspekcija.
-Ako se ta poruka doista smatra odgovorom na sve izraženiju betonizaciju šibenskih naselja, javnost je upravo upoznata s novom gradskom urbanističkom politikom: Grad će donositi prostorne planove koji omogućuju prekomjernu izgradnju i istovremeno moliti investitore da mogućnosti koje su im tim planovima dane ipak ne iskoriste- navodi Udruga.
Ističu kako savjest investitora nije instrument prostornog planiranja te da moralni apeli ne mogu zamijeniti jasna pravila, odgovorno planiranje i političke odluke o zaštiti prostora. Investitori, podsjećaju, djeluju unutar uvjeta koje propisuju gradski prostorni planovi, a za sadržaj tih planova odgovorni su Grad Šibenik i njegova nadležna tijela.
Udruga se ne slaže ni s prebacivanjem odgovornosti na građevinsku inspekciju. Kako navode, inspekcija nadzire gradi li se u skladu s propisima i izdanim dozvolama, ali ne određuje veličinu građevinskih područja, dopušteni intenzitet gradnje, broj stambenih i poslovnih jedinica, maksimalnu površinu građevina ni obvezu izrade urbanističkih planova uređenja. Ta pravila, ističu, određuje Grad svojim prostorno-planskim dokumentima.
-Problem, dakle, nije samo u mogućim nepravilnostima na gradilištima. Problem je i u pravilima koja dopuštaju da se pravno dopuštenom gradnjom trajno naruše prostor, infrastruktura i identitet naselja- poručuju.
Četiri stambene jedinice i 600 kvadrata
Udruga posebno upozorava na odredbe prema kojima takozvana obiteljska kuća može imati do četiri stambene jedinice, tri poslovna prostora i do 600 četvornih metara građevinske bruto površine.
Takav objekt, navode, možda se u dokumentima Grada naziva obiteljskom kućom, ali svojim kapacitetom i utjecajem na prostor ima obilježja manje višestambene ili apartmanske zgrade.
Istodobno se, tvrde, građevinska područja šire bez odgovarajućeg razvoja prometne, komunalne i društvene infrastrukture. Kao posljedice navode nestajanje zelenih površina, nedostatak javnih prostora, prometna zagušenja te gradnju čiji volumen i izgled, prema njihovu stajalištu, nemaju veze s mjerilom i identitetom dalmatinskih mjesta.
Udruga podsjeća da Grad Šibenik ima konkretne alate za upravljanje prostorom. Prostornim planovima može odrediti i zaštititi zelene površine unutar naselja, propisati obveznu izradu urbanističkih planova uređenja prije intenzivnije gradnje na posebno ugroženim područjima te novu gradnju uvjetovati prethodnim osiguravanjem odgovarajuće prometne i komunalne infrastrukture.
Također može planirati šetnice, parkove i druge javne prostore u skladu s načelima zelene urbane obnove, ograničiti gradnju dvojnih građevina u već izgrađenim dijelovima naselja, osim u opravdanim iznimnim slučajevima kada se na međi čestice nalazi već izgrađena građevina, te propisati jasne urbanističke i oblikovne kriterije kojima bi nove građevine poštovale mjerilo, krajobraz i tradicijsku arhitekturu dalmatinskih naselja.
-To nisu ovlasti građevinske inspekcije niti pitanja dobre volje investitora. To su izravni instrumenti gradske prostorne politike. Njihovo nekorištenje također je odluka – samo odluka čije posljedice trajno ostaju u prostoru- ističu.
Pet zahtjeva Gradu Šibeniku
Umjesto apela na savjest investitora, čiji je, kako navode, prirodan cilj ostvariti što veću vrijednost vlastitog ulaganja, Udruga od Grada očekuje korištenje vlastitih ovlasti i zaštitu javnog interesa.
Od Grada Šibenika ponovno zahtijevaju hitno pokretanje izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Grada Šibenika, uključujući preispitivanje definicije, dopuštenih kapaciteta i uvjeta gradnje obiteljskih kuća te smanjenje intenziteta gradnje u preopterećenim obalnim naseljima.
Traže i hitnu izradu urbanističkih planova uređenja za najugroženija područja, kojima bi se prije daljnje gradnje jasno odredili prometna i komunalna infrastruktura, zelene i javne površine, prihvatljivi kapaciteti te oblikovanje budućih građevina.
Treći zahtjev odnosi se na uvjetovanje nove gradnje odgovarajućim rješenjem odvodnje, uz ubrzanje izgradnje javnog kanalizacijskog sustava te, ondje gdje njegovo skoro uvođenje nije moguće, razmatranje sufinanciranja odgovarajućih individualnih uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda.
Udruga traži i uvođenje obvezujućih urbanističkih i oblikovnih smjernica kojima bi se zaštitili krajobrazni i arhitektonski identitet Žaborića i drugih šibenskih naselja, te stvarnu participaciju građana u prostornom planiranju i uređenju.
-Prostor je ograničen i nepovratan javni resurs. Jednom izgrađena predimenzionirana građevina neće nestati kada se promijene političke okolnosti, pročelnici ili prostorni planovi. Ostat će kao trajni dokaz onoga što je Grad dopustio jer se bavio apeliranjem na savjest drugih, umjesto da je preuzeo odgovornost za odluke iz vlastite nadležnosti- zaključuju u priopćenju.
